Titov bunker ARK D0 - Konjic

titov bunker konjic

Titov bunker u Konjicu godinama je bio dobro čuvana tajna. Građen je u tajnosti od 1953. do 1979., pod nazivom DO ARK da bi se u slučaju atomske katastrofe tu sklonili Tito i njegovih 350 najbližih suradnika. Ovaj impozatni prostor, betonske masovne konstrukcije, leži na oko 6.500 metara kvadratnih prostora i oko 300 metara dubine ispod površine zemlje.

Bunker je sagrađen sa namjerom da, u slučaju (atomskog) rata, funkcioniše kao centar vojnih operacija (sklonište za Štab vrhovne komande) i sklonište za predsjednika Tita, njegovu porodicu i najbliže saradnike. Ovaj objekat, koji podsjeća na lavirint, sa više od stotinu prostorija i potpuno sačuvanim inventarom (sastoji se od brojnih rezidencijalnih prostora, sala za konferencije, kancelarija i "predsjedničkog bloka"), bio je predviđen da obezbijedi nesmetan život 350 ljudi tokom šest mjeseci. Do 90-ih godina izgradnja (u koju je investirano 4,6 milijardi američkih dolara) i postojanje ovog bunkera bila je najstrože čuvana vojna tajna.

Titov bunker kod Konjica: Tajna čuvana više od 50 godina

Planina Zlatar koja se nalazi u blizini Konjica, desecima godina čuvala je najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ). U ovom prirodnom okruženju prije 33 godine izgrađeno je atomsko sklonište, objekt nazvan D-0 ARK, koji je bio glavno komandno mjesto bivše Jugoslavenske narodne armije. Za ovo su, osim radnika koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati Ugovor u šutnji, znala samo četiri komandanta po službenoj dužnosti.

Kada gledate s vana, vidite tri obične kuće okružene prirodom. No, te kuće su više od 50 godina skrivale najveći vojni objekt, koji je bio treći po značaju u bivšoj SFRJ. Prvi je podzemni aerodrom Željava kod Bihaća, a drugi ratna luka Lora kod Splita. Izgradnja objekta trajala je 26 godina (1953.-1979.) a koštala je 4,6 milijardi dolara.

Priroda skriva nuklearni bunker

Objekt, u narodu poznat kao Titov bunker, sastoji se iz tri dijela. Prvi je vidljiv i zove se maskirni dio, sastoji se od tri objekta: nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku.

Kada prođete kroz hodnik prve kuće, otvara se troje teških metalnih vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel koji vas vodi do srca atomskog skloništa na dubini od 280 metara i dužine 202 metra. Tuneli povezuju maskirni dio sa III dijelom objekta - atomskim skloništem, koje može izdržati nuklearni udar jačine 20 kilotona. Zidovi tunela su izrađeni ručno od drveta. Cijeli objekt osvjetljava 6.000 neonki.

Treći dio objekta je u obliku potkovice i to je štićeni dio, jer se u njemu nalaze sistemi za zaštitu, protivpožarni sistem, sistem za zaštitu od nuklearnog udara, klima... Podijeljen je na 12 blokova. Najznačajniji su blokovi 6 (komunikacije), 8 (Titov blok), 9 (pluća objekta-klima), 10 (cisterne za naftu) i 11 (voda).

Objekt s idealnim uvjetima za život

U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti tu šest mjeseci bez ikakavog kontakta sa vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve ono što je potrebno za normalan život.

Bunker pokriva ukupno 6.854 m², ima više od 100 spavaonica sa udobnim ležajevima, dvije velike konferencijske sale, pet operativnih centara s direktnim telefonskim vezama s predsjedništvima saveznih republika i kablovskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih toaleta, kripto centar, bolnicu sa operacionom salom... Unutar objekta se nalazi i veći broj prostorija za ukupno 21 sistem za održavanje. U njemu se nalaze dva spremnika sa 50 tona nafte, dvije vrste klime, bazen sa 170 kubika vode, tekuća voda i tehnička iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu u slučaju da prvi zakaže.

Titova rezidencija u ovom objektu je elitno opremljena. Sastoji se od pet prostorija: soba za sekretaricu i stranke vodi u Titov ured povezan sa spavaćom sobom, a iz nje ulazite u sobu prve dame bivše Jugoslavije Jovanke Broz, dok je posljednja soba za odmor.

Temperatura u bunkeru je između 21 i 23 stepena celzija, a vlažnost zraka od 60 do 70 posto, što predstavlja idealne uvjete za život.

Iz objekta postoji prinudni izlaz koji nije ucrtan na mapi. Vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.

Spoj umjetnosti i historije

Titov bunker danas je mjesto susreta umjetnika iz regije, Evrope i svijeta. Prošle godine je od 27. maja do 27. septembra održano prvo Bijenale savremene umjetnosti. Okupilo je 44 umjetnika iz 18 zemalja svijeta, a evidentirano je više od 15.000 posjetitelja. Tada je postavljeno 50 umjetničkih djela koja su postala trajna postavka ovog objekta.

U finansiranju projekta učestvuje pet država: Srbija, Crna Gora, Turska, Hrvatska i BiH. Drugo Bijenale bit će održano 26. aprila naredne godine.

O objektu se danas brine pet vojnika, a pripada Ministarstvu odbrane BiH. 

konjic

Morate vidjeti u BiH

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

Promo materijali - download



Realizacija web portala

powered by Innovattivo.com /MGE & NCU