Samo u BiH: Turista sve više, para sve manje

most-ar

Bosna i Hercegovina bilježi kontinuiran godišnji rast dolazaka i ostvarenih noćenja, zbog čega je Svjetska turistička organizacija UNWTO tu zemlju proglasila rastućom destinacijom koja ostvaruje dvocifreni rast dolazaka u regiji, ali taj rast nije adekvatno izražen u odnosu na broj prijavljenih gostiju u turističkim zajednicama.

Prema slobodnoj procjeni, broj prijavljenih gostiju je duplo manji od stvarnog, a iznos naplaćene boravišne takse ne prelazi 30 posto u odnosu na stvarni iznos koji se prikupi u smještajnim objektima, saopćeno je Al Jazeeri iz Glavnog ureda Turističke zajednice entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

"Za potpuno shvatanje ovog problema treba najprije razdvojiti pojam prijave i odjave od pojma uplate boravišne takse. Osim što mnogo smještajnih objekata nikako ne prijavljuje goste, odnosno posluje u sivoj zoni (na crno), ima i mnogo smještajnih objekata koji prijavljuju goste, ali za njih ne uplaćuju boravišnu taksu naplaćenu od gosta", dodaje se. Također, čest slučaj je prijavljivanja manjeg broja gostiju, odnosno kraćeg boravka turista od stvarnog.

Iz Turističke zajednice Federacija Bosne i Hercegovine napominju da boravišna taksa ne podliježe oporezivanju i nije trošak za smještajni objekat, niti utječe na visinu cijene noćenja, budući da se evidentira odvojeno na računu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom Evrope, pa i u mnogim zemljama svijeta.

Gosti uvijek plate

Direktor Glavnog ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Andrija Krešić navodi da se u javnosti stvorila fama da su smještajni objekti ti koji moraju platiti boravišnu taksu, dok nju, ustvari, plaćaju turisti.

"Gosti uvijek plate boravišnu taksu, ali hoteli, hosteli i privatnici taj novac zadrže za sebe, odnosno ne proslijede ga u turističke zajednice, što bi morali raditi", kazao je Krešić.

Prema procjenama turističkih radnika, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu se prijavi samo 20-ak posto noćenja. Kako bi ta cifra dobila stvarnu dimenziju, Krešić navodi da je u 2016. godine u tom kantonu zabilježeno gotovo 325.000 noćenja, što je znatno manje od stvarnog iznosa. Prema nekim procjenama, samo Međugorje, koje se nalazi u HNK-u, godišnje posjeti više od milion turista, što stranih, što domaćih.

Ni u Kantonu Sarajevu situacija nije mnogo bolja. Tako Asja Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice KS-a navodi da je u tom kantonu registriran 161 smještajni objekt, dok je samo na stranici Booking.com, preko koje se širom svijeta može naći smještaj, prijavljeno više od 700 smještajnih objekata za isti kanton, što ukazuje da se broj prijavljenih i broj stvarnih turista značajno razlikuje. Prema procjenama, u KS-u se prijavi oko 40 posto od ukupnog broja gostiju.

Posljedice neplaćanja

Na pitanje koliko država izgubi neprijavljivanjem noćenja teško je precizno odgovoriti, međutim, jedno je sigurno: neprijavljivanjem gostiju Bosna i Hercegovina gubi na stvarnom značaju kao turistička destinacija kada su u pitanju globalni pokazatelji i procesi te se time rangira na niže mjesto u turističkoj statistici nego što joj to objektivno pripada, kažu iz Turističke zajednice Federacije. To direktno utječe na podatke u UNWTO-u i drugim svjetskim, regionalnim i sličnim organizacijama zaduženim za praćenje navedenih parametara u turizmu.

Nadalje, poslovanje u sivoj zoni i neplaćanje pripadajućih poreza državi, koji proizlaze iz turističko-ugostiteljske djelatnosti, snažno obara prihod od turizma u bruto domaćem proizvodu države. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, turizam u Bosni i Hercegovini je jedna od rijetkih oblasti u državi koja ostvaruje pozitivne rezultate.

"Gubitnici zbog neplaćanja boravišnih taksi su svi – građani, lokalne zajednica, kantoni, entiteti i država, kao i svi oni koji pošteno obavljaju svoj posao", ocijenio je Almir Peštek, vanredni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Neplaćanjem boravišne takse uništava se kvalitet promocije turizma, budući da se novac od boravišne takse koristi za promociju bh. turizma u svijetu. To podrazumijeva, između ostalog, štampanje kvalitetnog promotivnog materijala o destinacijama u Bosni i Hercegovini, plaćanje kanala oglašavanja za Bosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju, kao što su razni turistički magazini, turističke TV kuće i slično, organizaciju putovanja za novinare, nastupe na turističkim sajmovima i manifestacijama i mnogo drugih aktivnosti, a koje su primarne aktivnosti turističkih zajednica u Bosni i Hercegopvini.

Razvoj turizma

"Dakle, ovaj novac služi isključivo za unapređenje i razvoj turizma, a samim tim i ukupni privredni razvoj", dodao je profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta.

Kako boravišne takse služe i za evidenciju turističke posjete, njihovo neprijavljivanje ima višestruke posljedice. Tako, primjera radi, investitor zainteresiran za kupovinu hotela u Sarajevu nedavno je od Turističke zajednice KS-a tražio podatke o noćenjima tom gradu.

"Kako ćete privući nekog da uloži novac ako ispadne da je popunjenost smještajnih kapaciteta u gradu 25 posto?", upitala je Hadžiefendić-Mešić.

Ona je navela i primjer banalnosti neplaćanja boravišnih taksi, gdje je bilo slučajeva da se širi i nadograđuje hotel koji prijavljuje popunjenost smještajnog kapaciteta od 20 posto.

"To, jednostavno, nema smisla."

Turizam je razvojna šansa Bosne i Hercegovine, i to je već mnogo puta elaborirano, kaže profesor Peštek. On pojašnjava da se turizam ne odnosi samo na usluge smještaja i ishrane, već je to čitav razvojni sistem, koji omogućava integraciju mnogih povezanih djelatnosti – poljoprivrede, zanatstva, transporta, trgovine...

Veliko bogatstvo

"Činjenica je da imamo veliko materijalno i nematerijalno bogatstvo koje možemo ponuditi domaćim i inostranim turistima, ali je i činjenica da turizmu moramo pristupiti sistemski i strateški, koristeći savremenu marketinšku praksu. Nama je potreban zaokret i reinžinjering – od stihijskih i ad-hoc turističkih aktivnosti, ka turističkom sistemu i efikasnim turističkim destinacijama. Turizam je globalna i visokokonkurentna, može se reći i hiperkonkurentna industrija i ono što mi nudimo ili želimo nuditi turistima nude i druge zemlje", kaže Peštek.

Stoga se, po njegovim riječima, mora raditi na unapređenju i razvoju imidža zemlje u svijetu, edukaciji ljudi koji se bave ili žele baviti turizmom, razvijati ono što se ima, ali isto tako i štititi i čuvati prirodno i društveno bogatstvo.

"Moramo pratiti svjetske trendove, posebno u segmentu efikasne promocije i digitalnog marketinga, moramo pratiti potrebe turista i mjeriti njihovo zadovoljstvo, moramo biti inovativniji i progresivniji, moramo uvezivati turističku ponudu, raditi na efikasnom upravljanju turističkim destinacijama, provođenju zakona i propisa, standardizaciji kvaliteta usluga..."

Andrija Krešić zbog toga navodi da je problem neplaćanja taksi kompleksan i veliki te da se nada da će u slučaju usvajanja novog federalnog zakona o turizmu, "koji generalno nije dobar za turizam", bolje biti riješeno pitanje naplate taksi, odnosno da će se provoditi inspekcije i naplaćivati kazne onima koji novac od turista zadrže u svojim džepovima.

Piše: Mario Pejović

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU