BUSINESS

Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit

kuca mira rama scit prozor

Šćit je neveliko naselje, koje se do 1968. godine izdizalo iznad planine i pitome kotline kroz koju je protjecala rijeka Rama s pritokama Buk i Krupić. Kada je spomenute godine novoizgrađeno akumulacijsko jezero potopilo velika područja Ramske doline Šćit je ostao na malom poluotočiću zajedno s franjevačkim samostanom i crkvom.

Kršćanstvo se u ramskom kraju ukorijenilo vrlo rano. O tome svjedoče ostaci starokršćanske bazilike u selu Varvara, porušene u 6. st. Tamo je bilo i sjedište korepiskopa.

Franjevci, koji u Bosni djeluju od konca 13. st., podigli su samostan u Rami najvjerojatnije u 15. st., prije dolaska Turaka. Samostan se potom spominje 1514. godine, a 1557. spaljen je zajedno s crkvom i tom je prilikom ubijeno nekoliko franjevaca. Iznova je podignut i to prije 1587., budući da se te godine opet spominje. U prvoj polovici 17. st. samostan je aktivan i u njemu djeluje do deset svećenika, a tamo se odgaja i određen broj đaka i klerika - pripravnika za Franjevački red. Godine 1653. samostan je opljačkan i tada je stradalo nekoliko franjevaca. Trošnu samostansku zgradu trebalo je popraviti, i tek što su to franjevci učinili ona je ponovno postala žrtvom požara 1667. godine.

kuca mira rama scit prozor 002

Pozajmicom od bega Kasumovića iz Kasapovića kod Travnika, te prošnjom na raznim stranama, franjevci su za tri godine uspjeli podignuti novi samostan. U vrijeme Bečkog rata (1683.B1699.) dolazi do velikih nameta, a potom i progona, tako da se oni ni u njemu nisu mogli dugo održati. Godine 1687. franjevci, zajedno s dijelom katolika, na nagovor mletačkog providura Antuna Zena, sele u Cetinsku krajinu.

Mletački vojnici su zapalili samostan i mnoge kuće u Rami, da se Turci time ne bi okoristili. Franjevci su sa sobom ponijeli neke dragocijenosti, među kojima i Gospinu sliku, koja se danas nalazi u franjevačkoj crkvi u Sinju. Franjevci su se željeli vratiti na ruševine negdašnjeg samostana i crkve na Šćitu. Za to je mjesto godine 1779. dana povlastica potpunog oprosta, pa su ramski vjernici tamo rado hodočastili. Kako je to zemljište bilo u vlasništvu bega Dugalića, franjevci su godine 1855. od njega uspjeli otkupiti jedan dio, a ostatak dvije godine kasnije.

kuca mira rama scit prozor 003

Godine 1856. započeli su gradnju samostana na temeljima staroga, koji je slijedeće godine dovršen. Rama je 1882. proglašena rezidencijom, dok je u pravom smislu samostanom deklarirana 1930. godine. Godine 1914. ramski su franjevci počeli izgradnju novog samostana (rezidencije) po nacrtu graditelja Franje Holza. Zbog ratnih teškoća prvi je kat dovršen tek 1917., a 1920. zgrada je bila pod krovom, a konačno je dovršena i useljena 1930. god.

U vrijeme Drugog svjetskog rata u veljači 1943. jedna je bomba pogodila samostan, koja na sreću nije eksplodirala. Godine 1986. započela je gradnja novoga trakta samostana po projektu Vinka Grabovca. Novi samostanu izgrađen je za stanovanje, a postojeći je iskorišten za smještaj kulturnih i umjetničkih sadržaja. Godine 1873. započela je gradnja crkve, ali je dovršena tek 1881. Bila je to trobrodna bazilika za koju je ideju dao fra Antun Vladić, uzevši za uzor neke crkve u Italiji, što ih je imao priliku vidjeti. Godine 1893. radilo se na unutarnjem i vanjskom uređenju crkve. Postavljen je limeni krov i dovršen je zvonik. U crkvu je postavljena slika Alberta de Rhodena, na kojoj su prikazani anđeli kako vraćaju Gospu Sinjsku u Ramu. Od istog je autora nabavljena i slika sv. Franje.

kuca mira rama scit prozor 005

Glavni oltar je postavljen 1903. godine i tada je crkva posvećena. Iako su i prvotni samostan i crkva bili posvećeni sv. Petru apostolu, kasnije je u štovanju sve jače mjesto imala čudotvorna Gospina slika, pa je patronom postalo Gospino uznesenje, dok je vanjska svečanost vezana za svetkovinu Gospina Rođenja 8. rujna.

Crkva je u vrijeme Drugog svjetskog rata doživjela tragičnu sudbinu. Nju su partizani zapalili 13. srpnja 1942. godine. S njom su stradale sakristija i knjižnica, vrijedne umjetničke slike i filigranski kaleži dvojice majstora iz Fojnice i Jajca kao i više drugih kaleža. Izgorjeli su brojni arhivski dokumenti (vrlo stare matice) i vrijedne knjige. Sada postoje matične knjige u prijepisu od 1884. godine. Umjesto crkve za bogoslužje služila je provizorna baraka sve do 1956. Godine 1948. od starih zvona izljevena su dva nova, koja su stajala na drvenim stupovima.

kuca mira rama scit prozor 006

Obnova crkve započela je 1956. godine. Postavljen je novi krov, koji međutim nije adekvatno izveden, te je 1965, započelo preuređivanje cijele krovne konstrukcije. Srednja lađa ozidana je iznad stupova s polukružnim prozorima, a zatim je postavljena krovna konstrukcija na tri lađe. Crkva je na taj način dobila negdašnji bazilikalni oblik. Godine 1966. podignute su dvije sakristije i dograđen je zvonik, koji je dobio vitkiji izgled. Od 1967. do 1969. uređivana je unutrašnjost crkve. Slikar Josip Bifel iz Zagreba izradio je veliku oltarnu sliku (1968.) u središtu svetišta, te dvije postranske, koje su tematski posvećene Gospi. Središnja slika zauzima 72, a druge dvije po 27 četvornih metara zidne površine. Godine 1967. isti je autor izradio postaje križnog puta. On je također oslikao pročelje kora i izradio sliku sv. Terezije.

kuca mira rama scit prozor 004

Godine 1967. također su izvedeni vitraili na temu Marijina i Isusova života po nacrtima Josipa Poljana. Po projektu M. Fučića izvedeni su mramorna menza glavnoga oltara i pobočni oltari. U crkvi se također nalaze i slika Gabrijela Jurkića, koja je ustvari kopija negdašnje Gospine slike, te slika sv. Franje od Ljube Laha. Brončani tabernakul je izrađen po nacrtu Josipa Poljana.

S navedenim umjetničkim sadržajima crkva u Rami predstavlja vrlo vrijednu cjelinu, po čemu se uvrštava među najbolje umjetnički uređene sakralne prostore Bosne Srebrne. U samostanskom dvorištu postavljene su izuzetno vrijedne umjetničke skulpture: Ramski križ i Spomen obilježje ramskim žrtvama od akademskog kipara Mile Blaževića, te Posljednja večera, Diva Grabovčeva i Gospina vrata od akademskog kipara Kuzme Kovačića.

kuca mira rama scit prozor kriz

Na Kedžari se također nalazi spomenik Divi Grabovčevoj od Kuzme Kovačića. U samostanu se nalazi vrijedna kolekcija slika i mozaika koji čine pravu galeriju. Od 9. lipnja 2001. godine na Šćitu djeluje humanitarna organizacija "Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit" u čijem je programu planiran rad s traumatiziranim ljudima i programi duhovnog karaktera (duhovne vježbe i molitveni susreti), te različiti programi pomirenja i drugi duhovni i kulturni sadržaji.

Kontakti:

Franjevački samostan Rama-Šćit, Prozor

Telefon: + 387 36 780 678 / + 387 36 780 740 
Fax: + 387 36 780 680

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
WWW: www.rama.co.ba

rama

Vjerski turizam u BiH

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU